U sustavu Fiskalizacije 1.0 danas moguće je bez storna računa na fiskalizirani račun prijaviti promjenu načina plaćanja. Upute o istome dostupne su na stranicama Porezne uprave. Navedeno će se nastaviti primjenjivati te će se i kod pune primjene fiskalizacije računa u B2C segmentu od 1. siječnja 2026. moći na već fiskalizirani račun prijaviti promjena načina plaćanja. Promjena načina plaćanja kao i xml shema propisana je u Pravilniku te će se i od 1.1.2026. ista odredba nastaviti primjenjivati.

Prema Zakonu o fiskalizaciji informacijski posrednik je pravna ili fizička osoba kojoj je dodijeljen OIB i koja uslužno pruža usluge izdavanja i primanja eRačuna te pratećih isprava drugima i fiskalizacije eRačuna, a može pružati usluge eIzvještavanja i/ili metapodatkovnih servisa drugima. Ako ERP pruža samo uslugu fiskalizacije, tada se ne smatra informacijskim posrednikom. Ako porezni obveznik potpisuje fiskalizacijsku poruku vlastitim certifikatom tada nije potrebno ovlaštenje u FiskAplikaciji.

Izuzeće od obveze fiskalizacije računa iz čl. 4. Zakona o fiskalizaciji, ne primjenjuje se na fiskalizaciju eRačuna u B2B i B2G segmentu.

Porezni obveznik može imati više pristupnih točaka, a može imati samo jednu krajnju adresu (URL) objavljenu u AMS-u za jedan identifikator. U AMS-u porezni obveznik može imati objavljeno više identifikatora.

AMS je javno dostupan i upit je moguće postaviti putem DNS upita sukladno tehničkoj specifikaciji. Napominjemo kako je zapis u AMS-u strojno čitljiv, te nije razumljiv ljudima ako nemaju tehnička znanja.

Točno. Odgovarajuću KPD oznaku poduzetnik iskazuje ovisno o djelatnosti i proizvodu koji isporučuje. Dakle, jedan proizvod može imati više KPD oznaka pa će u ovom slučaju odabrati KPD oznaku iz područja G – usluge trgovine na veliko i malo, ali će ovisno o tome isporučuje li proizvoda u veleprodaji ili maloprodaji odabrat KPD iz odgovarajućeg odjeljka (46 – Usluge trgovine na veliko ili 47 -Usluge trgovine na malo). Pri tom ističemo da je potrebno razlikovati maloprodaju kada se računi izdaju fizičkim osobama (građanima) za koje vrijede pravila o izdavanju računa u krajnjoj potrošnji od onih kada je potrebno izdati eRačun u B2B segmentu.

Odgovoreno pod 95.7.

Da. U navedenom slučaju potrebno je prijaviti poslovnicu. Napominjemo da je u navedenom slučaju potrebno i imati programsko rješenje koje omogućuje izdavanje računa u krajnjoj potrošnji i provedbu postupka fiskalizacije računa.

Oznaku KPD-a dostavljate sukladno stvarnoj stavci koju isporučujete vašem kupcu. KPD oznaka se mora odabrati unutar djelatnosti koju obavljate.

Ovdje se radi o internoj praksi praćenje račun za reprezentaciju. Kao i do sada da bi se u poreznom smislu priznao račun za reprezentaciju (50% u dobiti i dohotku) potrebno je osigurati podatke da se ne radi o vlastitoj potrošnji. U tom dijelu poduzetnici će osigurati vjerodostojno praćenje na bilo koji njima prihvatljiv način, ali u skladu s OPZom isto se mora osigurati kako bi se priznalo u porezne svrhe.

Prema članku 43. Zakona o fiskalizaciji,kada se ispravlja podatak na eRačunu koji ne utječe na obračun poreza, eRačun se može u istom razdoblju oporezivanja izdati pod istim brojem, uz obvezno navođenje podatka »indikator kopije računa«. Ispravljeni eRačun obveznici fiskalizacije eRačuna dužni su fiskalizirati odmah nakon provedenog slanja i zaprimanja.

Ovo je ispravno, redovito ažuriramo dokumentacije pa vas molim da pratite i preuzmete najnovije verzije.nPredefinirana vrijednost sheme identifikatora procesa za slanje eRačuna. Primjer: cenbii-procid-ubl

ConversationId se koristi u slučajevima kada se pokuša “grupirati” više različitih poslovnih poruka u jednu konverzaciju na razini transmisije poruka (ne na razini identifikacije poruka). S obzirom da sustav nije zamišljen isključivo za razmjenu Invoice/creditNote poruka već je arhitektura sustava namijenjena i za razmjenu drugih poruka (Order/DespatchAdvice/ApplicationResponse), upotreba ConversationId elementa je poželjna i preporučljiva i u Oneway načinu rada. RefToMessagId je obavezan za korištenje u signalnim (response) porukama s obzirom da bez obzira na korištenje implementacije AS4 servera, postoji kontrola izvorne (RefToMessagId koja je rsquest poruka) u odgovornoj SignalMessage (response) poruci. Namjera je ostaviti više mogućnosti za vrlo vjerojatno širenje mogućnosti sustava u budućnosti bez intervencije u osnovne postavke sustava.

Validator eRačuna objavljen je na https://porezna.gov.hr/fiskalizacija/bezgotovinski-racuni/eracun

Ne razumijemo pitanje, nema poreznih izvještaja koji se šalju AS4 protokolom, navedeni je propisan isključivo za razmjenu eRačuna.nIzvještavanje prema poreznoj upravi ide web servisom, detalji su opisani u Tehnička specifikacija fiskalizacija eRačuna i eIzvještavanje (navedena je objavljena na Javnom portalu).

Neće biti odbijena.

U B2B segmentu izdaje se, zaprima i fiskalizira eRačun između poduzetnika. Iznimno, kad se transakcije plaćaju karticom ili gotovinom u B2B segmentu, umjesto eRačuna može se izdati račun te se provesti Fiskalizacija 1.0 uz obvezu dostavljanja OIB-a primatelja računa u Sustav za fiskalizaciju. Dakle, za način plaćanja Ostalo nije predviđeno ovo izuzeće iz članka 39. Zakona o fiskalizaciji. Zakonom o fiskalizaciji predviđena je iznimka (članak 39.) kada u B2B segmentu umjesto izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna može doći do izdavanja računa i primjene fiskalizacije računa kao za račune u krajnjoj potrošnji. Navedeno se odnosi isključivo na mogućnost kada se račun plaća sredstvima – gotovinom ili karticama. Stoga se za račune koji se izdaju u B2B segmentu sa načinom plaćanja Ostalo navedeno izuzeće ne može primijeniti, te se mora izdati i fiskalizirati eRačun.

Odgovoreno pod 95.9

Odgovoreno pod 9.

Odgovoreno pod 95.10 Odgovoreno pod 95.11

Primjer fiskalizacijske poruke u slučajevima zaračunavanja naknadnih odobrenja i popusta objavljen na Fiskalizacija 2.0 | Fiskalizacija 2.0 / eRačun odnosno u Tehnicka_specifikacija_Fiskalizacija_eRacuna_i_eIzvjestavanje (5).pdf

Izdavanje i primanje eRačuna vrši se između obveznika izdavanja i primanja eRačuna. Primatelji eRačuna su osim obveznika koji su upisani u registar obveznika PDV-a i obveznici dohotka od samostalne djelatnosti, obveznici poreza na dobit, te tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a nisu upisani u registar obveznika PDV-a. Nije predviđen servis za provjeru obveznika primatelja eRačuna. U AMS će se moći dobrovoljno prijaviti i porezni obveznici koji nisu obveznici zaprimanja eRačuna.

a). Neće odbiti slanje eRačuna ukoliko OIB poreznog obveznika primatelja nije u sustavu PDV-a. b). Ne, Porezna uprava neće napraviti servis za kontrolu obveznika PDV-a.

Da, eIzvještavanje se odnosi samo na eRačune izdane s 01.01.2026. nadalje.

Prema Zakonu o PDV-u,  porezni obveznik obvezan je, izdati račun za svaki predujam primljen prije obavljene isporuke dobara te za svaki predujam primljen od drugog poreznog obveznika ili pravne osobe koja nije porezni obveznik prije završetka obavljanja usluga. Napominjemo da će se izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u od 1. siječnja 2026. propisati postupanje s računima za predujam, na način da se pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge izdaje račun u kojem se zaračunava cjelokupna isporuka, odnosno obavljena usluga, a račun za predujam se stornira. Slijedom navedenog za svaki primljeni predujam treba, bez iznimke, izdati račun, neovisno o tome je li isporuka obavljena u istom razdoblju oporezivanja kada je primljen predujam ili nije. Po obavljanju isporuke i izdavanju računa za istu treba izdati dokument storno računa za predujam, kako bi se izdani račun za predujam stornirao.

KPD oznake potrebno je iskazati na izlaznom eRačunu i dostaviti u fiskalizacijskoj poruci. Način na koji će poduzetnik povezati svoje evidencije na poslovnoj je odluci poduzetnika.

U B2B segmentu Zakon o fiskalizaciji propisuje obvezu fiskaliziranja izdanih eRačuna od 01.01.2026. godine nadalje. Obveznik fiskalizacije računa provodi fiskalizaciju računa naplaćenog gotovinom, karticama, transakcijskim računom i na ostale načine prema odredbama Zakona o fiskalizaciji. Podsjećamo da činjenica da se neki račun neće naplatiti ne znači da nema određenih poreznih posljedica u slučaju nepokretanja radnji za naplatu.

Pravo pristupa je uvjetovano uspješnim izvršenjem završnog testa na Portalu za testiranje sukladnosti. Upravljanje identifikatorima omogućeno je samo sustavima koji su uspješno odradili Završno testiranje sukladnosti, a AMS će za dohvat podataka biti javno dostupan prema tehničkoj specifikaciji.

Obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji odnosi se isključivo na tuzemne transakcije obavljene između izdavatelja eRačuna i primatelja eRačuna sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u RH. Prema Zakonu o fiskalizaciji studenti se ne smatraju primateljima eRačuna stoga za isporuke obavljene studentima ne postoji obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna. Računi koji se izdaju studentima nisu obuhvaćeni Zakonom o PDV-u. Za najam soba studentima dostatan je ugovor o najmu

Razmjena računa odvija se prema propisanom protokolu. U navedenom slučaju, identifikator dobavljača mora biti objavljen u AMS-u kako bi mogao zaprimati eRačune.

Ne može na jednom računu biti i isporuka i odobrenje jer se radi o različitim vrstama dokumenata. Ne može se staviti korektivni račun za isporuku

Ako se radi o tipu računa 384 – Korektivni račun potrebno je imati referencu na prethodni račun

Proizvođači odabiru oznaku proizvoda iz područja C kao što je u primjeru, no ako društvo kupac taj isti proizvod prodaje dalje u B2B segmentu i prema djelatnosti je trgovina, koristi oznaku iz područja G usluge trgovine na veliko i malo. U konkretnom slučaju ako je u pitanju trgovina na veliko za predmetni proizvod koristi oznaku G 46.83.04 Usluge trgovine na veliko bojama i lakovima.

Tehnička dokumentacija neće biti dostupna na engleskom već isključivo na hrvatskom jeziku.

Sustav fiskalizacije kontrolira jedinstvenost računa te je jedan od parametara jedinstvenosti računa broj dokumenta (broj računa). U slučaju da primatelj isporuke koji izdaje račun u procesu samoizdavanja ima različitu numeraciju može dovesti do ponavljanja fiskalizacije dokumenta s istim brojem, ili do nemogućnosti fiskalizacije ako se isti dan fiskalizira ista vrsta dokumenta (npr. komercijalni račun) s istim brojem dokumenta i istim datumom). Kod primjene poslovnog procesa 12 Samoizdavanje primatelj eRačuna izdaje eRačun u ime izdavatelja. Budući da je člankom 48. stavkom 5. Zakona o fiskalizaciji propisana obveza izdavatelja eRačuna da osigura da se na izdavanje i fiskalizaciju eRačuna primjene na odgovarajući način odredbe Zakona o fiskalizaciji propisane u članku 9. koje se odnose na pravila sljednosti računa. Prije samog procesa samoizdavanja, izdavatelj i primatelj eRačuna moraju osigurati da se i u procesu samoizdavanja poštuju pravila o sljednosti računa propisana Zakonom o fiskalizaciji da na strani izdavatelja eRačuna bude ispunjena zakonska obveza.

Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji za račune koji se naplaćuju na transakcijski račun primjenjuje se od 1. siječnja 2026.

Ako se radi o gotovinskom plaćanju, onda je omogućen izuzetak od obveze izdavanja eRačuna u B2B segmentu te se tada može izdati „mali“ račun i izvršiti fiskalizacija 1.0. Ako je izvršena fiskalizacija F1.0, tada nije moguće izdati eRačun i fiskalizirati ga u F2.0.

Kako smo u pitanju broj 26. naveli ne koristi se AS4 protokol, definirani su web servisi.

Podaci o odbijanju eRačuna iz članka 52. ZOF odnose se samo na eRačune izdane i fiskalizirane nakon 1. siječnja 2026.

Odgovor: Obveznici Zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi – i nadalje prema propisima ovog zakona šalju elektroničke račune koji su izdani na temelju ugovora o javnoj nabavi. Zakonom o fiskalizaciji nije ukinut citirani zakon. Međutim, izdani elektronički računi u B2G segmentu trebaju se fiskalizirati prema Zakonu o fiskalizaciji.

Da, zato jer su obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema Zakonu o porezu na dohodak, prema odredbama članka 2. i 38. Zakona o fiskalizaciji. U odnosu na obrtnike paušaliste koji nisu upisani u sustav PDV-a, od 1. siječnja 2026. godine uvodi se obveza primanja i fiskalizacije eRačuna u poslovanju između poduzetnika (B2B segment) za tuzemne transakcije. Primatelj eRačuna ima obvezu dostave podataka o odbijenim eRačunima sukladno članku 50. i 52. Zakona o fiskalizaciji. Porezna uprava od 1. siječnja 2026. omogućava korištenje besplatne aplikacije „MIKROeRAČUN“ za zaprimanje i fiskalizaciju eRačuna, primateljima eRačuna, korisnicima sustava ePorezna, koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a prema propisu o PDV-u i nisu obveznici primjene propisa o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi kao javni naručitelji. Pod navedenim uvjetima propisanima člankom 55. Zakona o fiskalizaciji i uz prihvaćanje općih uvjeta korištenja aplikacije, aplikaciju mogu koristiti obrtnici paušalisti. Od 1. siječnja 2027. godine kao izdavatelji eRačuna propisuju se obveznici poreza na dohodak i poreza na dobit koji nisu u sustavu PDV-a kao i proračunski i izvanproračunski korisnici, te se propisuje mogućnost korištenja funkcionalnosti aplikacije MIKROeRAČUN za izdavanje eRačuna. Od 1. siječnja 2027. g. obrtnici paušalisti imat će obvezu izdavanja i fiskalizacije izdanih eRačuna te dostave podataka u Sustav za fiskalizaciju o isporukama za koje nije bilo moguće izdati eRačun (članak 51. Zakona o fiskalizaciji) i podataka o naplaćenim eRačunima (članak 53. Zakona o fiskalizaciji).

Besplatna aplikacija za izdavanje, zaprimanje i fiskalizaciju eRačuna („MIKROeRAČUN“) je aplikacija Porezne uprave koja je namijenjena određenoj skupini primatelja eRačuna za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju istih uvjetima propisanim Zakonom. Pravo na korištenje navedene aplikacije imaju izdavatelj i primatelj eRačuna pod uvjetom da su korisnici sustava ePorezna, nisu upisani u registar obveznika PDV-a prema propisu o PDV-u i pod uvjetom da nisu obveznici primjene propisa o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi kao javni naručitelji. Aplikacija MIKROeRAČUN pruža funkcionalnost za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju istih te ne omogućava izdavanje računa u krajnjoj potrošnji (B2C) niti fiskalizaciju računa. Provedba postupka fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji i provedba postupka fiskalizacije eRačuna predstavljaju dva različita postupka koji se razlikuju u načinu provedbe, ali i obuhvatu podatka te stoga zahtijevaju različita programska rješenja. Ukoliko se na istom prodajnom mjestu izdaju računi prema krajnjoj potrošnji(B2C segment) i prema poduzetnicima (B2B segment), tada je potrebno posjedovati programsko rješenje za provedbu postupka izdavanja i fiskalizacije računa u B2C segmentu i programsko rješenje za izdavanje i provedbu fiskalizacije eRačuna. Međutim, za oba postupka je omogućeno je korištenje (istih) digitalnih certifikata i to svih koji su izdani od strane pružatelja usluge povjerenja / kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja u Republici Hrvatskoj. Kod fiskalizacije računa digitalni certifikat se koristi kod potpisivanja fiskalizacijske poruke, a kod eRačuna i fiskalizacije eRačuna digitalni certifikat se koristi za pri razmjeni eRačuna za potpisivanje poruka u kojoj se šalje eRačun te za potpisivanje fiskalizacijskih poruka. Napominjemo da se fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji od 1. siječnja 2026. prema Zakonu proširuje na sve oblike plaćanja odnosno provodi se neovisno od načina plaćanja. Stoga će fiskalizaciji računa podlijegati i računi u krajnjoj potrošnji koje se naplaćuju na transakcijski račun.

Nije propisan rok u kojem primatelj eRačuna treba isti preuzeti, nego je propisano da je fiskalizaciju eRačuna za primljeni eRačun primatelj eRačuna dužan provoditi odvojeno od postupka razmjene eRačuna najkasnije pet radnih dana od primitka eRačuna..

Sadašnji certifikat vrijedi do isteka te nije potrebno zatražiti novi.

Ne, web shop ne funkcionira kao i fizička trgovina. Prodaja putem web shop-a spada u prodaju na daljinu, dok fizička trgovina ima svoju fizičku adresu. Napominjemo da se kao podatak o adresi za internetsku trgovinu (web shop) navodi adresa prebivališta ili uobičajenog boravišta odnosno sjedišta obveznika fiskalizacije. Za izdavanje i zaprimanje eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji nije bitan način prodaje. Ali bitno je da se radi o tuzemnoj transakciji, kako je u prethodnim pitanjima već navedeno. Ako se radi o B2B segmentu i tuzemnoj transakciji, a vrši se plaćanje gotovinom, tada je propisan čl. 39. Zakona o fiskalizaciji kao izuzetak, te se tada uz navođenje OIB-a kupca može provesti fiskalizacija 1.0 i izdati „mali“ račun. Ako se radi o transakciji u B2B segmentu, preko transakcijskog računa, tada se mora izdati i zaprimiti eRačun i isti fiskalizirati u F2.0.

Izuzeća od obveze fiskalizacije računa iz članka 4. Zakona o fiskalizaciji ne odnosi se na izdavanje i zaprimanje eRačuna u B2B i B2G segmentu. Od 01.01.2026. godine u B2B segmentu prema Zakonu o fiskalizaciji, postoji obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna za obveznike koji su upisani u registar obveznika PDV-a, te postoji obveza zaprimanja eRačuna za ostale obveznike fiskalizacije 2.0.

Zakon o fiskalizaciji ne utječe na dosadašnja pravila likvidature i knjiženja računa. Digitalna rješenja mogu omogućiti povezivanje ovakvih podataka. Dodatno napominjemo da eRačuni omogućuju automatizaciju knjiženja, na način da se s obzirom na dobavljača ili stavku robe provodi automatsko knjiženje.

Izdavanje i primanje eRačuna se vršiprimjenjuje se samo za tuzemne transakcije. Tuzemna transakcija je isporuka koju izdavatelj eRačuna obavlja primatelju eRačuna i koja podliježe oporezivanju hrvatskim PDV-om, neovisno o tome je li oslobođena ili oporeziva PDV-om, te svaki predujam primljen od primatelja eRačuna prije obavljene isporuke, pod uvjetom da su izdavatelj i primatelj eRačuna porezni obveznici sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Provedba postupka fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji te provedba postupka fiskalizacije eRačuna predstavljaju dva različita postupka koji se razlikuju u načinu provedbe, ali i obuhvatu podatka te stoga zahtijevaju različita programska rješenja. Ukoliko izdajete račune prema građanima odnosno krajnjim potrošačima neovisno o načinu plaćanja (novčanice, kartice, transakcijski račun i ostalo) podliježete fiskalizaciji računa u krajnjoj potrošnji (F1.0). Kako se radi o općim pitanjima upućujemo da se informirate na stranicama Porezne uprave.

U skladu sa postojećim poreznim propisima gratis isporuke podliježu obračunu PDV-a. Međutim zakonskim propisima za gratis isporuke se ne određuje izdavanje računa, već se određuje samo obračun PDV-a koji se uključuje u PDV obrazac. Stoga se za gratis isporuke ne predviđa izdavanje eRačuna i fiskalizacija.

Članak 4. Zakona o fiskalizaciji ne odnosi se na B2B segment, odnosno na izdavanje i primanje te fiskalizaciju eRačuna. Obveznici PDV-a su od 01.01.2026. obvezni izdavati i primati te fiskalizirati eRačune u B2B segmentu. Ako se usluge i proizvodi evidentiraju putem mjernih instrumenata, iste ne podliježu obvezi fiskalizacije budući da se mogu učinkovito pratiti putem mjerljivih veličina. Napominjemo kako se ovo izuzeće odnosi na sve promete koji se evidentiraju putem mjernih instrumenata, što ne podrazumijeva samo mjerne uređaje koji će evidentirati ostvareni promet, već to mogu biti i različite odluke države ili županija, gradova i slično, kojima se uvodi obveza naplate koja obuhvaća sve stanovnike tog područja. Budući da je izuzeće funkcijsko ono ne podrazumijeva i ostale funkcije koje neki obveznik može obavljati. Tako je primjerice, komunalno društvo izuzeto od obveze fiskalizacije za odvoz smeća, opskrbu vodom, održavanje grobnih mjesta, kao i za sve ostale usluge koje su mjerljive. Međutim, za sve ostale usluge koje navedeno komunalno društvo može pružati po pojedinačnom zahtjevu korisnika, podliježe obvezi fiskalizacije, kao npr. usluga pražnjenja septičke jame, usluga odvoza glomaznog otpada i drugo. Dakle, izuzeće od obveze fiskalizacije se ne odnosi na promete koji ili nisu po općem aktu utvrđeni ili nisu mjerljivi preko mjernih instrumenata.

Obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji odnosi se isključivo na tuzemne transakcije obavljene između izdavatelja eRačuna i primatelja eRačuna sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u RH. Slijedom navedenog Zakon o fiskalizaciji ne propisuje obvezu izdavanja i fiskalizacije eRačuna za transakcije obavljene poduzetniku koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u RH.

Fiskalizacija eRačuna odvija se kako je posložen poslovni proces Poreznog obveznika. Fiskalizaciju može raditi sam Porezni obveznik, ili neka treća strana ukoliko je za to ovlaštena od strane Poreznog obveznika.

Obveza fiskalizacije računa nastaje u trenutku izdavanja računa u krajnjoj potrošnji (građanima) koji se zajedno s kupljenim dobrom dostavlja kupcu. Ako obveznik fiskalizacije računa izda i fiskalizira računa, a nakon toga se dogodi situacija da kupac otkaže narudžbu i/ili traži povrat novca, tada je potrebno stornirati račun i izdati novi fiskalizirani račun poštujući pravilo slijednosti računa na način propisan člankom 24. Zakona o fiskalizaciji.nAko govorimo o kupnji poduzetnika putem web shop-a, onda govorimo o obvezi izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna. Izdavatelj eRačuna obvezan je izdati eRačun za isporuku dobara, ali i kad izdaje račun za primljeni predujam. Fiskalizaciju eRačuna za izdani eRačun izdavatelj eRačuna dužan je provoditi odvojeno od postupka razmjene eRačuna u trenutku izdavanja eRačuna. Fiskalizaciju eRačuna za primljeni eRačun primatelj eRačuna dužan je provoditi odvojeno od postupka razmjene eRačuna najkasnije pet radnih dana od primitka eRačuna.

Prema Zakonu o fiskalizaciji za izdavanje i primanje eRačuna te fiskalizaciju istih mogu se koristiti usluge drugih informacijskih posrednika, ali i sam porezni obveznik može vršiti izdavanje i zaprimanje eRačuna te fiskalizaciju istih. Ako obveznik sam izdaje i zaprima eRačune i iste fiskalizira, mora imati digitalni certifikat.

Prema Zakonu o fiskalizaciji izdaju i primaju se eRačuni s 01.01.2026. nadalje te se isti fiskaliziraju. Računi izdani prije 1.1.2026. se ne fiskaliziraju.

Nema javne stranice, morate se obratiti Fini, AKD-u ili ZABI.

Zakon o fiskalizaciji stupa na snagu 1. rujan 2025., a računi se izdaju i primaju te fiskaliziraju od 1. siječnja 2026. što ostavlja dovoljno vremena za prilagodbu i testiranje sustava.

Obveznik izdavanja i zaprimanje eRačuna može imati više informacijskih posrednika.

Da, porezni obveznik će moći imati više PT-a.

Za potrebe testiranja fiskalizacije 2.0, eIzvještavanja i razmjene eRačuna dostupan je Portal za testiranje sukladnosti koji je izložen u katalogu usluga ePorezne.

Fiskalizacija zaprimanja eRačuna je samo potvrda da je eRačun stigao s određenim sadržajem koji se razmjenjuje u fiskalizacijskoj poruci te se provodi na temelju automatiziranih programskih rješenja. Navedeni postupak ne znači istovremeno odobrenje računa (prihvaćanje odnosno likvidaturu računa). Fiskalizacijom eRačuna na strani izdavatelja i primatelja omogućava se unakrsna provjera podataka. Primatelj eRačuna može odbiti račun te se smatra se da je dostavom podataka u Sustav eIzvještavanja o odbijanju eRačuna primatelj eRačuna dostavio izjavu da neće koristiti pravo na pretporez po tom eRačunu. Zakon o fiskalizaciji NN 89/25 ne utječe na odredbe o ovrsi. Izdani eRačuni se vode kao i svi drugi izdani računi u knjigovodstvu poreznih obveznika.

Nije predviđen servis za dohvat fiskaliziranih podataka. Podaci koji su fiskalizirani bit će vidljivi poreznom obvezniku putem FiskAplikacije unutar ePorezne. Računovodstvo, ako će imati ovlasti za poreznog obveznika može u svakom trenutku pristupiti FiskAplikaciji i pregledati fiskalizirane podatke.

Na web stranici Porezne uprave omogućena je provjera obveznika u Aplikaciji za provjeru obveznika u sustavu PDV-a upisivanjem OIB-a na određeni datum. Poveznicom na Javnom portalu Porezne uprave pristupa se Listi identifikatora poreznih obveznika koja sadrži podatke o primateljima eRačuna dostavljene web-servisom putem metapodatkovnog servisa kako bi obveznici mogli razmijeniti eRačun.

PDV prijavu predajete putem ePorezne.

Smatra se da je dostavom podatka o odbijanju eRačuna primatelj eRačuna dostavio izjavu da neće koristiti pravo na pretporez po tom eRačunu.

Izdavanje eRačuna će bit omogućeno putem usluga pristupnih točaka što nije dio usluga Porezne uprave. Za korisnike sustava MIKROeRAČUN biti će omogućeno izdavanje eRačuna putem te aplikacije od 01.01.2027. godine. Ovlaštenja za korištenje sustava FiskAplikacija i MIKROeRAČUN biti će omogućena putem funkcionalnosti ovlaštenja sustava ePorezna.

Za takve račune se ne radi eIzvještavanje o naplati.

Prometom u krajnjoj potrošnji obuhvaćeni su svi računi koji se izdaju prema krajnjim primateljima odnosno građanima. Stoga se i isporuka prema zaposlenicima smatra krajnjom potrošnjom odnosno B2C segmentom. Prema Zakonu o fiskalizaciji, promet u krajnjoj potrošnji proširuje se na sve oblike plaćanja. Obveznik fiskalizacije koji isporučuje neko dobro u krajnjoj potrošnji, uključujući i isporuku primjerice rabljenog mobitela zaposleniku mora biti spreman izdati račun i provesti postupak fiskalizacije računa.

Ostavlja se poreznom obvezniku da sam definira poslovni proces unutar zadanih okvira.

Sustav za fiskalizaciju neće uvesti strože kontrole od opisanih u Specifikaciji osnovne uporabe eRačuna s proširenjima.

U slučaju Odobrenja, ne šalju se podaci o naplati eRačuna kroz Sustav za fiskalizaciju. Potrebno je kreirati Odobrenje sa referencom na zadnji račun ili na Ugovor, a sukladno EU normi 16931-1:2017 i Specifikaciji osnovne uporabe eRačuna s proširenjima. U navedenom slučaju relevantan je datum Odobrenja.

Na Portalu fiskalizacije na linku nalazi se tehnička dokumentacija vezano za eIzvještavanje. Možete dostavljati podatke preko informacijskog posrednika, ili izravno putem Vašeg ERP-a ako će se ERP izravno integrirati sa sustavom fiskalizacije 2.0.

Zakonom o fiskalizaciji omogućava se pod određenim uvjetima korištenje besplatne aplikacije MIKROeRAČUN. Aplikacija MIKROeRAČUN omogućava izdavanje, zaprimanje i pohranu eRačuna, kao i fiskalizaciju izdanih i zaprimljenih eRačuna za porezne obveznike koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a. Porezna uprava pruža obveznicima primjene Zakona o fiskalizaciji pristup u FiskAplikaciju. FiskAplikacija omogućava pregled podataka iz fiskalizacije računa i fiskalizacije eRačuna, uvid u statuse eRačuna (zaprimljen/naplaćen/odbijen), uvid u podatke o greškama i uvid u ostale podatke iz Sustava za fiskalizaciju.

Iz pitanja nije jasno što se pita.

Izdavanje i zaprimanje eRačuna primjenjuje se za tuzemne transakcije između obveznika izdavanja i zaprimanja eRačuna koji imaju prebivalište i sjedište u Republici Hrvatskoj. Pod navedenim uvjetima, u B2B segmentu potrebno je izdati i zaprimiti eRačun te isti fiskalizirati za pružene usluge.

I druge države su uvele obvezu izdavanje eRačuna i izvještavanje o podacima u njemu (primjerice Italija, Francuska, Španjolska, Rumunjska)

Datum isporuke postoji u Specifikacije upotrebe eRačuna s proširenjima, te se na njega primjenjuju pravila koja se nalaze u navedenom dokumentu. Ako se pitanje odnosi na dostavu podatka o datumu isporuke, napominjemo da se u skladu s člankom 48. Zakona o fiskalizaciji u Sustav za fiskalizaciju dostavlja, među ostalim, podatak o datumu isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datumu primitka predujma u računu za predujam, ako se taj datum može odrediti i razlikuje se od datuma izdavanja računa.

Podatke temeljnog kapitala, odgovorne osobe i sl. možete dostaviti u sklopu polja BT-33 “Dodatni pravni podaci prodavatelja” kao što je navedeno i u primjeru Specifikacije osnovne uporabe eRačuna s proširenjima. Svi podaci koji imaju predviđena polja, mogu se navesti pod tim poljima.

Prema Zakonu o fiskalizaciji obveznik fiskalizacije računa je: a) obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak te b) obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit. Stoga, strani porezni obveznik koji nije obveznik poreza na dobit nije obveznik fiskalizacije računa, odnosno obveznik donošenja internog akta za račune koje izdaju za bezgotovinsku prodaju robe iz RH, niti numeriranja računa prema odredbama Zakona o fiskalizaciji. Obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna prema Zakona o fiskalizaciji odnosi se isključivo na tuzemne transakcije obavljene između izdavatelja eRačuna i primatelja eRačuna sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u RH. Slijedom navedenog Zakon o fiskalizaciji ne propisuje obveze u odnosu na porezne obveznike koji imaju sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u drugim državama članicama EU ili trećim zemljama, a u RH su registrirani za potrebe PDV-a, odnosno imaju dodijeljen hrvatski PDV identifikacijski broj.

KPD se primjenjuje samo na eRačune u B2B segmentu. KPD se mora iskazati uz svaku stavku na izlaznom na eRačunu u B2B segmentu. Kako bi se KPD primijenio moguće je koristiti tražilicu KLASUS objavljenu na stranicama Državnog zavoda za statistiku (DZS). Na stranici KLASUS (https://web.dzs.hr/App/klasus/default.aspx?lang=hr ) moguće je i preuzimanje svih elemenata po razinama u formatima excel datoteke kao i tekstualne datoteke. Za dodatna pitanja potrebno je postaviti upit prema DZS.

Ovo je ispravno-> https://www.rfc-editor.org/rfc/rfc9231#name-rsa-sha256

Zakon o fiskalizaciji nije promijenio uvjete priznavanja prava na odbitak ulaznog PDV-a. Uvjeti za odbitak PDV-a propisani Zakonom o PDV-u i Pravilnikom o PDV-u koji su sada u primjeni na jednaki način će se primjenjivati i od 1. siječnja 2026. Znači i nadalje su bitne dvije stvari da je isporuka obavljena i da je zaprimljen račun.

Prometom u krajnjoj potrošnji obuhvaćeni su svi računi koji se izdaju prema krajnjim primateljima odnosno građanima. Stoga se i isporuka prema zaposlenicima smatra krajnjom potrošnjom odnosno B2C segmentom. Prema Zakonu o fiskalizaciji, promet u krajnjoj potrošnji proširuje se na sve oblike plaćanja. Obveznik fiskalizacije koji isporučuje neko dobro u krajnjoj potrošnji, uključujući i isporuku primjerice rabljenog mobitela zaposleniku mora biti spreman izdati račun i provesti postupak fiskalizacije računa.

Zakon o fiskalizaciji ne utječe na pravila o likvidaciji računa. Zakonom se propisuje obveza fiskalizacije zaprimanja eRačuna što će se u pravilu odvijati automatizmom na temelju programskog rješenja. Potrebno je razlikovati fiskalizaciju zaprimanja eRačuna od pojma prihvata računa. Izuzetno, ukoliko se zaprimljeni i fiskalizirani eRačun odbija, isto je potrebno prijaviti kroz sustav eIzvještavanja. Poduzetnik određuje hoće li to samostalno prijaviti putem primjerice FiskAplikacije ili će primjeniti neko programsko rješenje ili će za njega to odraditi računovođa.

Zakon o fiskalizaciji ne odnosi se na račune koje izdaju inozemni porezni obveznici iz drugih država članica EU ili trećih zemalja. Takav ulazni račun porezni obveznik koji ima sjedište u RH evidentira u svom knjigovodstvu, međutim nema dodatne obveze izvještavanja putem sustava fiskalizacije jer su takvi inozemni porezni obveznici izuzeti od obveze fiskalizacije prema članku 38. Zakona o fiskalizaciji. Porezni obveznici su slobodni samostalno odrediti način praćenja i evidentiranja takvih transakcija u poslovne svrhe, a njihov se utjecaj iskazuje kroz redovne porezne prijave (npr. prijava PDV-a).

Obveznik fiskalizacije sam određuje načine slaganja numeričkog niza (po poslovnom prostoru ili uređaju za izdavanje računa), ali postupak mora biti jasno propisan obveznim internim aktom. Neprekinuti numerički redoslijed svake kalendarske godine odnosno u svakom poreznom razdoblju može krenuti od bilo kojeg broja, po svakom poslovnom prostoru, odnosno po uređaju za izdavanje računa u poslovnom prostoru uz poštivanje pravila slijednosti iz članka 9. Zakona o fiskalizaciji.

U tom slučaju primatelj eRačuna, neovisno što je isti sam izdao, fiskalizirat će kao primljeni račun, a izdavatelj eRačuna fiskalizirat će kao izlazni račun najkasnije pet radnih dana nakon što je eRačun izdan.

Napominjemo da se fiskalizacija ulaznih i izlaznih računa provodi na temelju automatiziranih programskih rješenja te da fiskalizacija zaprimanja eRačuna ne znači istovremeno odobrenje ili likvidaturu eRačuna. OPZ-STAT-1 se ukida sa 01.01.2026., iznimno se još podnosi za 2025. godinu, do kraja veljače, odnosno travnja 2026. Promjene u izvještajnom sustavu: ukidanje Izvješća o obavljenim donacijama hrane (DON-H), ukidanje Knjige izlaznih računa (I-RA), ukidanje Posebne evidencije o prodanim dobrima kupcima u okviru putničkog prometa (PDV-F), ukidanje Prijave o tuzemnim isporukama s prijenosom porezne obveze (PPO), ukidanje Posebne evidencije o primljenim računima (U-RA), pojednostavljenje obrasca izvješća o poslovnim događajima s povezanim osobama (PD IPO), ukidanje statističkog obrasca (RAD 1G) za male i srednje poduzetnike, ukidanje obrazaca Zbirna prijava (ZP) i Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih članica Europske unije (PDV-S) u trenutku potpunog usklađenja propisa o PDV-u s odredbom Direktive vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu pravila o PDV-u za digitalno doba te pojednostavljenje ostalih poreznih postupaka kao primjerice Specifikacije nepovezanih uplata Transakcije kao što su primjerice uvoz i izvoz, isporuke i stjecanja unutar EU, provode se kroz knjigovodstvo te se njihov utjecaj iskazuje kroz porezne prijave. Za takve transakcije ne propisuje se dodatna obveza izvještavanja odnosno porezni obveznici mogu samostalno odrediti način njihovog praćenja i evidentiranja u poslovne svrhe. Od 1. siječnja 2025. neće biti promjena što se tiče popunjavanja prijave PDV-a (Obrazac PDV), te će se ista popunjavati jednako kao i sada. Promjene u pogledu izvještaja i prijava koje se sada predaju Poreznoj upravi dostupne su na poveznici: Upućujemo da se prate propisi i sva dodatna dokumentacija koja se objavljuje na stranicama Porezne uprave.

Tretirat će se kao Fiskalizacija u krajnjoj potrošnji. Zakonom o fiskalizaciji predviđena je iznimka (članak 39.) kada u B2B segmentu umjesto izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna MOŽE doći do izdavanja računa i primjene fiskalizacije računa kao za račune u krajnjoj potrošnji. Navedeno se odnosi isključivo na mogućnost kada se račun plaća sredstvima – gotovinom ili karticama pri čemu će izdavatelj računa primijeniti novu xml shemu (koja će biti objavljena na stranicama Porezne uprave) te u njoj dostaviti i OIB primatelja računa u Sustav za fiskalizaciju. Zakonom o fiskalizaciji uveden je eRačun kao račun koji se izdaje, šalje i zaprima u strukturiranom elektroničkom obliku (xml formatu), a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu. Uvođenje eRačuna ne mijenja postojeću računovodstvenu praksu reguliranu odredbama poreznih propisa i propisa i standarda iz područja računovodstva koja su na snazi.

Pitanja 1. i 2.: Zakonom o fiskalizaciji predviđena je iznimka (članak 39.) kada u B2B i B2G segmentu umjesto izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna može doći do izdavanja računa i primjene fiskalizacije računa kao za račune u krajnjoj potrošnji. Navedeno se odnosi isključivo na mogućnost kada se račun plaća sredstvima – gotovinom ili karticama pri čemu će izdavatelj računa primijeniti novu xml shemu te u njoj dostaviti i OIB primatelja računa u Sustav za fiskalizaciju. Navedeno odgovara postojećoj praksi da se na maloprodajnom mjestu traži OIB kupca. Dakle, za plaćanja u gotovini ili karticama obveznik može umjesto izdavanja i fiskalizacije eRačuna provesti fiskalizaciju na način propisan člankom 15. Zakona (fiskalizacija 1.0). Međutim, u tom slučaju nije više moguće izdati eRačun, jer se za jednu transakciju može izdati samo jedan račun i shodno tome provesti pripadajući postupak fiskalizacije. Izdavatelj odlučuje hoće li se provesti postupak izdavanja računa i Fiskalizacije 1.0 uz OIB primatelja eRačuna ili izdavanje eRačuna i Fiskalizacija 2.0. nPorezna uprava podsjeća da se pravo na pretporez može koristiti samo po računima koji imaju sve potrebne elemente u skladu sa Zakonom o PDV-u. nPitanje 3.: Obveznik je dužan izdati i fiskalizirati eRačun (fiskalizacija 2.0)

Email adresa nije sredstvo razmjene eRačuna. Identifikator poreznog obveznika u razmjeni eRačuna je OIB ili bilo koji identifikator u skladu s EU normom AMS je javno dostupan i upit je moguće postaviti putem DNS upita sukladno tehničkoj specifikaciji. Napominjemo kako je zapis u AMS-u strojno čitljiv, te nije razumljiv ljudima ako nemaju tehnička znanja.

U izradi je primjer fiskalizacijske poruke u slučajevima zaračunavanja naknadnih odobrenja i popusta te će ista uskoro biti objavljena na Fiskalizacija 2.0 | Fiskalizacija 2.0 / eRačun odnosno u Tehnicka_specifikacija_Fiskalizacija_eRacuna_i_eIzvjestavanje (5).pdf

Za izdavanje i primanje eRačuna u B2B nije bitan način plaćanja. Ali ponavljamo čl. 39. Zakona o fiskalizaciji je izuzetak od izdavanja eRačuna, pod uvjetom da se plaća gotovinom ili karticom, u kojem slučaju se može vršiti fiskalizacija 1.0 i izdavanje „malog“ računa. Što se tiče fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji nema razlike plaća li se račun transakcijski ili karticom.

380 – komercijalni račun

Trenutno 1URED podržava informacijske posrednike PostLink i FINA-u.

Ovdje se radi o P2 procesu. Detalje opisa poslovnih procesa možete pronaći u dokumentu ‘Opis poslovnih procesa’ na Javnom portalu: – u dijelu ‘eRačun, Dokumentacija’.

Prema čl. 48. stavku 3. Zakona o fiskalizaciji fiskalizaciju eRačuna za izdani eRačun izdavatelj eRačuna dužan je provoditi odvojeno od postupka razmjene eRačuna u trenutku izdavanja eRačuna, a u slučaju samoizdavanja računa najkasnije pet radnih dana nakon što je eRačun izdan.

Navedeno provjeravate s CA koji izdaju certifikate, navedeni u prethodnom pitanju.

Navedeno je objašnjeno u tehničkoj dokumentaciji Opis poslovnih procesa objavljenoj na stranicama Porezne uprave.

Proizvođač (Vindija) odabire KPD oznaku iz područja C – proizvodi prerađivačke industrije, dakle 10.12.10 meso peradi, svježe ili hlađeno ako je proizvod njegove proizvodnje.

Kad trgovac prodaje isti proizvod drugoj pravnoj osobi, segment B2B, koristi oznaku iz područja G – usluge trgovine na veliko i malo (obzirom da je djelatnost ovog poreznog obveznika trgovina) dakle 46.32.01 Usluge trgovine na veliko mesom, uključujući perad, ukoliko je u pitanju trgovina na veliko, dok je kod prodaje istog proizvoda u trgovini na malo 47.22.01 . Prodaja u krajnjoj potrošnji ne podliježe obvezi iskazivanja proizvoda po KPD oznaci. Kao što je iz prethodnih odgovora vidljivo, isti proizvod će imati različite KPD oznake ovisno o djelatnosti izdavatelja računa.

Od 01.09.2025. AMS će bit dostupan Korisnicima tj. Pristupnim točkama kako bi mogli objavljivati svoje korisnike u našem Adresar. Čim oni objave korisnike korisnici nakon toga moraju potvrditi navedenu Pristupnu točku kroz FiskAplikaciju, taj proces će se odvijati od 01.09.-31.12.2025. godine i u tom periodu bi sve Pristupne točke trebale objaviti svoje korisnike, ili oni koji će raditi za sebe moraju u tom periodu objaviti svoju adresu za zaprimanje eRačuna. Da bi Pristupne točke to mogle preduvjet je da uspješno prođu Testiranje svojih tehničkih rješenja putem portala za testiranje sukladnosti. Tako da čim netko objavi svoje korisnike, upitom u AMS će se moći doći do podatka o krajnjoj adresi korisnika za zaprimanje eRačuna. Znači tu ima više koraka koje je potrebno proći da bi korisnici bili objavljeni u AMS-u i njihova adresa dostupna za preuzimanje, a rok za proći sve navedeno je 31.12.2025.

Napominjemo da pojam R1 račun nije naveden u Zakonu o fiskalizaciji. Kako je navedeno Zakon o fiskalizaciji ne propisuje izdavanje računa u veleprodaji i maloprodaji već fiskalizaciju računa koji se izdaje u krajnjoj potrošnji te izdavanje i fiskalizaciju eRačuna. Kada se izdaje račun (u krajnjoj potrošnji koji se fiskalizira i kada je način plaćanja transakcijski račun) nije potrebno iskazivati KPD oznake. Kada se izdaje eRačun neovisno o tome radi li se o maloprodaji ili veleprodaji moraju se navesti i odgovarajuće KPD oznake. Ovisno o prirodi djelatnosti poduzetnik odabire KPD ili iz odjeljka 46 ili 47. iz vašeg upita proizlazi da znate u kojim se slučajevima radi o maloprodaji, a kada veleprodaji te je sukladno tome potrebno odabrati ispravnu KPD oznaku. Također ističemo da u primjeru kupnje jaja (ako je iznos do 700 eura po računu) poduzetnik može odabrati ili izdavanje eRačuna (koji sadrži KPD) ili može odabrati izdavanje računa sukladno čl. 30 (koji ne sadrži KPD).nPorezna uprava podsjeća da se pravo na pretporez može koristiti samo po računima koji imaju sve potrebne elemente u skladu sa Zakonom o PDV-u.

Ako se odnosi na naknadno odobrenje potrebno je provesti postupak P9 – Odobrenje ili negativno fakturiranje kao i unijeti šifru vrste dokumenta (381 odobrenje).

Odgovoreno pod ranijim podpitanjem postavljenim za fiskalizaciju B2C.

Administrator može biti bilo koja osoba koja ePoreznoj ima potrebna ovlaštenja za pristup Portalu za testiranje sukladnosti. Administrator dodjeljuje prava testerima, koji zatim Portalu za testiranje sukladnosti pristupaju vjerodajnicama (korisničko ime koje je kreirao administrator i lozinka). Za lozinku će testeri zaprimiti obavijest na mail adresu navedenu prilikom kreiranja testera.

Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji (B2C segment) od 1. siječnja 2026. godine prema Zakonu proširuje se na sve oblike plaćanja odnosno provodi se neovisno od načina plaćanja. Stoga će fiskalizaciji računa podlijegati svi računi u krajnjoj potrošnji (koji se izdaju građanima) koji se naplaćuju na transakcijski račun. Ako se radi o transakciji u B2B segmentu, i ako se radi o obveznicima koji su upisani u registar obveznika PDV-a, od 01.01.2026. izdaju se eRačuni neovisno o načinu plaćanja. Ako se radi o obvezniku poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak i obvezniku poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit koji nije upisan u registar obveznika PDV-a, a ima sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu, isti obveznici su dužni od 01.01.2026. godine zaprimati eRačune i fiskalizirati ih. Ako se račun izdaje tuzemnoj pravnoj osobi (tuzemna transakcija), dakle u B2B segmentu, izdavatelj eRačuna (porezni obveznik u sustavu PDV-a) od 1. siječnja 2026. mora izdati eRačun te ga fiskalizirati u sklopu Fiskalizacije 2.0. Način plaćanja (primjerice putem Pay Pal-a) nema utjecaj na obvezu izdavanja i fiskalizacije eRačuna u ovom slučaju. Treba napomenuti da eRačun mora biti izdan sa svim elementima prema članku 36. Zakona o fiskalizaciji, a da se putem fiskalizacijske poruke u Sustav za fiskalizaciju moraju dostaviti svi podaci iz članka 48. Zakona o fiskalizaciji. Od 1. siječnja 2027. obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak, obveznici poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a i tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a nisu u sustavu PDV-a. moraju izdavati eRačune u B2B segmentu te provoditi fiskalizaciju izdanih eRačuna.

Točno. Kod isporuka za koje nije bilo moguće izdati eRačun prema članku 51. ZOF radi nedostupnosti adrese u AMS-u, izdavatelj će izdati „papirnati“ račun te provesti postupak eIzvještavanja ako je primatelj računa trgovačko društvo, obrtnik ili nositelj slobodnog zanimanja. U tom slučaju izdavatelj eRačuna dostavlja Sustavu za fiskalizaciju podatke iz izdanog „papirnatog“ računa u trenutku izdavanja. nPorezna uprava podsjeća da je za potrebe poštivanja zakonskih odredbi moguće postupati i pojednostavljeno na način da se uvijek pokuša izdati eRačun i provesti fiskalizacija (neovisno o tome tko je primatelj eRačuna) za tuzemnu transakciju. Ako eRačun neće moći biti izdan radi već spomenute nedostupnosti adrese u AMSu moguće je uvijek provesti eIzvještavanje. Na taj način izdavatelj eRačuna ne mora voditi posebne preglede tko je osoba primatelj eRačuna kako bi znao postoji li obveza provedbe eIvještavanja ili ne.

Da. Razmjena eRačuna odnosi se samo na tuzemne transakcije. Tuzemna transakcija je isporuka koju izdavatelj eRačuna obavlja primatelju eRačuna i koja podliježe oporezivanju hrvatskim PDV-om, neovisno o tome je li oslobođena ili oporeziva PDV-om, te svaki predujam primljen od primatelja eRačuna prije obavljene isporuke, pod uvjetom da su izdavatelj i primatelj eRačuna porezni obveznici sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Ako je na računu kupac Porezni obveznik s inozemnom adresom tada nije potrebno izdavati eRačun.

Ne. Razmjena eRačuna odnosi se samo na tuzemne transakcije. Tuzemna transakcija je isporuka koju izdavatelj eRačuna obavlja primatelju eRačuna i koja podliježe oporezivanju hrvatskim PDV-om, neovisno o tome je li oslobođena ili oporeziva PDV-om, te svaki predujam primljen od primatelja eRačuna prije obavljene isporuke, pod uvjetom da su izdavatelj i primatelj eRačuna porezni obveznici sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

Portal za testiranje sukladnosti s opcionalnim testovima dostupan je u katalogu usluga ePorezne i dostupan je svima koji žele razviti vlastito rješenje ili pružati usluge kao Informacijski posrednik, a shodno tome će biti potrebno zadovoljiti određene testove i kriterije.

Način određivanja slijednosti određuje sam porezni obveznik u internom aktu u kojem je samostalno odredio što se smatra poslovnim prostorom, a što naplatnim uređajem. Utvrđeno pravilo slijednosti potrebno je primjenjivati kod svih izdanih računa. Porezni obveznik može sam odlučiti hoće li odvojeno voditi račune za inozemne kupce i račune za domaće kupce.

Prema Zakonu o fiskalizaciji obveznik fiskalizacije računa dužan je u Sustav za fiskalizaciju dostaviti podatke o svim poslovnim prostorima u kojima se izdaju računi za promet u krajnjoj potrošnji. Za potrebe fiskalizacije eRačuna donosi se interni akt u kojemu se na odgovarajući način određuju podaci navedeni u članku 9. stavku 3. Zakona o fiskalizaciji, ali se podaci o poslovnim prostorima ne prijavljuju u Sustav za fiskalizaciju.

Člankom 11. još uvijek važećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom propisana je struktura broja računa na način da se broj računa sastoji od tri dijela: numerički broj računa, oznaka poslovnog prostora i broj naplatnog uređaj. Prema Zakonu o fiskalizaciji ista obveza strukture broja računa zahtijeva se i kod računa u krajnjoj potrošnji (članak 9.) i kod eRačuna između izdavatelja i primatelja eRačuna (članak 48. stavak 5.). Način određivanja slijednosti određuje sam porezni obveznik u internom aktu u kojem je samostalno odredio što se smatra poslovnim prostorom, a što naplatnim uređajem. Utvrđeno pravilo sljednosti potrebno je primjenjivati kod svih izdanih računa. Porezni obveznik može sam odlučiti hoće li odvojeno voditi račune za inozemne kupce i račune za domaće kupce. Napominjemo kako je Zakonom o fiskalizaciji propisano da neprekinuti numerički redoslijed svake kalendarske godine odnosno u svakom poreznom razdoblju može krenuti od bilo kojeg broja, po svakom poslovnom prostoru odnosno po uređaju za izdavanje računa u poslovnom prostoru, uz poštivanje pravila sljednosti.

Porezni obveznik može imati različite pristupne točke za primanje i izdavanje eRačuna

Da, može biti različita.

Ministarstvo financija, Porezna uprava je objavilo potrebnu tehničku dokumentaciju. Detaljnije tehničke upute se neće objavljivati.

Ne može se koristiti kao imenik za R1 račune. Adresar služi samo dobivanje krajnje adrese (URL) za slanje eRačuna primatelju eRačuna

Ne može. Morate odbiti eRačun u cijelosti te zatražiti dostavu novih eRačuna (storno i novi račun) ili novi eRačun s oznakom kopije (prema propisu) od dobavljača.

Mogu se koristiti isti certifikati u B2C i B2B segmentu. Zakonom o fiskalizaciji omogućeno je korištenje digitalnih certifikata i to svih koji su izdani od strane pružatelja usluge povjerenja / kvalificiranih pružatelja usluga povjerenja u Republici Hrvatskoj. Kod fiskalizacije računa digitalni certifikat se koristi kod potpisivanja fiskalizacijske poruke, a kod eRačuna i fiskalizacije eRačuna digitalni certifikat se koristi za pri razmjeni eRačuna za potpisivanje poruka u kojoj se šalje eRačun te za potpisivanje fiskalizacijskih poruka. Kod potpisivanja fiskalizacijskih poruka u skladu s ovlaštenjima obveznici fiskalizacije mogu ovlastiti i drugu osobu da putem certifikata te osobe provodi fiskalizaciju.

U FiskAplikaciji vidi se pregled svakog fiskaliziranog podataka. U tablici se prikazuju osnovni podaci a propadanjem u pojedinu fiskalizacijsku poruku vidljivi su svi dostavljeni fiskalizirani podaci. Kako su proces, tip dokumenta i broj računa dio fiskalizacijske poruke isto će biti vidljivo u FiskAplikaciji.

Na izdavanje računa studentima (građanima) ne primjenjuje se obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna, već se u tom slučaju radi o izdavanju računa u krajnjoj potrošnji gdje se izdaje račun i provodi fiskalizacija računa u B2C segmentu, pod uvjetom da je izdavatelj računa i obveznik fiskalizacije računa (obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak i obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit). Prema tome, ukoliko obrazovna ustanova nije obveznik fiskalizacije računa, tada za račune koji se izdaju studentima ne postoji obveza fiskalizacije istih. Ako su obrazovne ustanove obveznici poreza na dobit sukladno prethodno navedenom tada će u navedenom slučaju morati raspolagati programskim rješenjem za provedbu postupka izdavanja računa u B2C segmentu i fiskalizacije računa u B2C segmentu. Računi se izdaju u papirnatom ili elektroničkom obliku te je kupac dužan posjedovati račun na papiru ili drugom obliku nakon izlaska iz poslovnog prostora.

Ako se usluge i proizvodi evidentiraju putem mjernih instrumenata, iste ne podliježu obvezi fiskalizacije budući da se mogu učinkovito pratiti putem mjerljivih veličina. Napominjemo kako se ovo izuzeće odnosi na sve promete koji se evidentiraju putem mjernih instrumenata, što ne podrazumijeva samo mjerne uređaje koji će evidentirati ostvareni promet, već to mogu biti i različite odluke države ili županija, gradova i slično, kojima se uvodi obveza naplate koja obuhvaća sve stanovnike tog područja. Budući da je izuzeće funkcijsko ono ne podrazumijeva i ostale funkcije koje neki obveznik može obavljati. Tako je primjerice, komunalno društvo izuzeto od obveze fiskalizacije za odvoz smeća, opskrbu vodom, održavanje grobnih mjesta, kao i za sve ostale usluge koje su mjerljive. Međutim, za sve ostale usluge koje navedeno komunalno društvo može pružati po pojedinačnom zahtjevu korisnika, podliježe obvezi fiskalizacije, kao npr. usluga pražnjenja septičke jame, usluga odvoza glomaznog otpada i drugo. Dakle, izuzeće od obveze fiskalizacije se ne odnosi na promete koji ili nisu po općem aktu utvrđeni ili nisu mjerljivi preko mjernih instrumenata.

Porezna uprava obvezuje se unaprjeđivati, standardizirati i certificirati sustave za fiskalizaciju i upravljanje sustavima sukladno najvišim standardima na području zaštite podataka. Oni koji žele biti informacijski posrednici moraju zadovoljiti test sukladnosti na Portalu za testiranje sukladnosti, a prije pristupanja samom testiranju sukladnosti moraju dostaviti propisanu dokumentaciju (dokument u kojem su detaljno navedena sredstva implementirana u osiguravanje sigurnosti osobnih podataka u skladu s člankom 32. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka), najnoviju verziju Certifikata za ISO/IEC 27001 u trenutku podnošenja dokumentacije, izjavu kojom se obvezuje upravljati svojim sustavom informacija iz Europske unije i kako bi se osiguralo da nema prijenosa podataka izvan Europske unije i izjavu u kojoj navodi opseg usluga koje pruža za potrebe provedbe Zakona o fiskalizaciji) kako bi pružali usluge informacijskih posrednika trećim stranama. Osim toga, informacijski posrednici koji pružaju usluge trećim stranama podliježu i Zakonu o kibernetičkoj sigurnosti.

Svi računi se povezuju prema parametrima: Datum izdavanja, broj dokumenta, OIB izdavatelja. Svaka naplata se povezuje s računom za koji je dostavljen podatak u sklopu eIzvještavanja.

Prilikom izdavanja eRačuna koji je vrsta Računa za predujam (386), iznos za plaćanje iznosi 0,00 EUR, a naplaćen iznos je iznos koji je zaprimljen uplatom i njega je potrebno fiskalizirati. Sustav povezuje događaje eRačuna koji imaju ispravno iskazanu referencu na prethodni račun.

Ukinut će se predaja i vođenje URA i IRA knjiga, ali predaja obrasca PDV ostaje. Takve transakcije provode se kroz knjigovodstvo te se njihov utjecaj iskazuje kroz porezne prijave. Za takve transakcije ne propisuje se dodatna obveza izvještavanja odnosno porezni obveznici mogu samostalno odrediti način njihov praćenja i evidentiranja u poslovne svrhe.

Svaki račun koji je izdan od 1.1.2026. izdaje se kao eRačun.

Pretraživanje KPD 2025. je dostupno putem KLASUS aplikacije na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Ona nudi mogućnost pregledavanja i pretraživanja klasifikacija prema nazivu i šifri, omogućuje prikazivanje pojedinačnih elemenata klasifikacija, njihove nazive, objašnjenja ili indekse, ako postoje. Na poveznici preuzmite slikovni prikaz preuzimanja kataloga i pretrage klasifikacijskih oznaka u aplikaciji KLASUS.nPoduzetnik za svaku stavku eRačuna mora odabrati odgovarajuću KPD oznakom slijedećim redoslijedom:n1. ovisno o registriranoj djelatnosti koju obavlja, izabire sektor (npr. proizvođač sektor C)n2. ukoliko se radi o nekoj drugoj djelatnosti izabire sektor u kojem se nalazi ta usluga (npr. za prodaju dugotrajne imovine drugom poduzetniku odabire KPD iz područja G – Usluge trgovine na veliko i malo). n3. u izabranom sektoru izabire odgovarajuću KPD oznaku proizvoda ili usluge (ako nema točne KPD oznake, izabire odgovarajuću najsličniju)nAko se i dalje ne može pronaći odgovarajuća KPD oznaka, potrebno je obratiti se Državnom zavodu za statistiku na epoštu: kpd@dzs.hrnDržavni zavod za statistiku (DZS) odgovara na upite poduzetnika koja je ispravna KPD oznaka za određenu robu/proizvod/uslugu ne ulazeći u tumačenje odredbi Zakona o fiskalizaciji, u smislu treba li poduzetnik izdavati račun ili e-Račun.n

KPD oznaka se mora odabrati unutar djelatnosti koju obavljate. Dakle, ako ste proizvođač medicinske opreme ili pomagala tada ćete odabrati KPD oznaku iz područja C (proizvodi prerađivačke industrije). Međutim, ako obavljate djelatnost trgovine (što proizlazi iz postavljenog upita) tada odabirete KPD oznaku iz područja G (usluge trgovine na veliko i malo). Sastanci s HZZO-om su u tijeku.

Ne, kako je navedeno, razmjena eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji, ne odnosi se na podružnice stranih društava.

Odgovor: Izdavanje eRačuna i njegova razmjena provodi se kako je propisano Zakonom o fiskalizaciji. Je li maloprodajna trgovina u ovom slučaju obveznik izdavanja eRačuna i od kada (od 1.1.2026. ili 1.1.2027.), ne može se reći, a o tome ovisi nastavak odgovora. Napominjemo da je Zakonom o fiskalizaciji predviđena iznimka (članak 39.) kada u poslovanju između poduzetnika (B2B segment) umjesto izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna može doći do izdavanja računa i primjene fiskalizacije računa kao za račune u krajnjoj potrošnji (članak 15.). Navedeno se odnosi isključivo na mogućnost kada se račun plaća sredstvima – gotovinom ili karticama pri čemu će izdavatelj računa primijeniti novu xml shemu te u njoj dostaviti i OIB primatelja računa u Sustav za fiskalizaciju. Navedeno odgovara postojećoj praksi da se na maloprodajnom mjestu traži OIB kupca. Dakle, takvo maloprodajno mjesto će u svoje programsko rješenje fiskalizacije ugraditi novu xml shemu koja će uz već poznate podatke o elementima računa koji se dostavljaju na fiskalizaciju u Sustav za fiskalizaciju predviđati i dostavu OIB-a kupca pravne osobe. Naglašavamo da je stvar odabira poreznog obveznika pružatelja usluge hoće li na svom prodajnom mjestu imati programsko rješenje da provede B2C postupak odnosno izdavanje računa i fiskalizaciju računa uz dostavu OIB-a primatelja računa u novoj prilagođenoj xml shemi ili da izda eRačun i provede fiskalizaciju eRačuna. Ako se radi o eRačunu, Porezna uprava će imati informaciju o izdanim eRačunima putem fiskaliziranih podataka, a porezni obveznik će podatak moći imati putem FiskAplikacije. Radi se o aplikaciji Porezne uprave kojom se obveznicima primjene ZOF omogućuje pregled fiskaliziranih podataka, upravljanje ovlaštenjima za razmjenu eRačuna i fiskalizaciju, uvid u statuse računa, uvid u informativno ispunjenu prijavu poreza na dodanu vrijednost za određeno razdoblje oporezivanja te unos podataka za potrebe fiskalizacije i eIzvještavanja. Pristup ovoj aplikaciji i upravljanje ovlaštenjima je putem Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava i sustava eOvlaštenja. Ako se dječji dom smatra primateljem eRačuna prema članku 2. stavku 1. točki 24. Zakona o fiskalizaciji, tada se i u tom slučaju može primijeniti iznimka od izdavanja i fiskalizacije eRačuna iz članka 39. Zakona na način opisan ranije u tekstu, ali samo u slučajevima kada se plaćanje obavlja gotovinom ili karticom.

Poduzeća koja nisu obveznici PDV-a tek će od 2027. morati izdavati eRačune koji će morati imati nove elemente kao što su KPD šifre, do tada izdaju račune na uobičajeni način.nPorezna uprava podsjeća da od početka primjene Zakona o fiskalizaciju u prometu gotovinom (od 2013. godine svi računi koji se izdaju (neovisno radi li se o B2C ili B2B segmentu) moraju poštivati pravila o broju računa (trodijelna struktura) i pravila o sljednosti.

Članak 4. Zakona o fiskalizaciji odnosi se isključivo na izuzeće od obveze fiskalizacije računa kada se računi izdaju u krajnjoj potrošnji (građanima). Naveden odredbe primjenjuju se i nakon 1. siječnja 2027. ali kako je rečeno samo u krajnjoj potrošnji (u računima prema građanima). nDakle, u slučajevima kada se za navedene usluge izdaje račun u B2B segmentu, obveznik je dužan izdati i fiskalizirati eRačun, ali od datuma od kojeg je obveznik izdavanja i fiskalizacije eRačuna prema Zakonu.

OPZ-STAT-1 se ukida sa 01.01.2026., iznimno se još podnosi za 2025. godinu, do kraja veljače, odnosno travnja 2026. Napominjemo da iz pitanja nije jasno na koja se sve izvještavanja misli.

Promjene vezane uz izdavanje i fiskalizaciju eRačuna koje stupaju na snagu 1. siječnja 2026. ne utječu na dosadašnji način izdavanja računa u odnosu na višenamjenske kupone neovisno. Obzirom da u slučaju višenamjenskog vrijednosnog kupona oporezivi događaj nastaje u trenutku njegove zamjene za dobra ili usluge jer tada dolazi do isporuke u smislu članka 4. stavka 1. Zakona o PDV-u, prilikom njegovog prijenosa drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik ne postoji obveza izdavanja računa prema članku 78. stavku 1. Zakona o PDV-u. Obveza izdavanja računa nastaje u trenutku zamjene višenamjenskog vrijednosnog kupona za dobra ili usluge jer je tada nastao oporezivi događaj, odnosno isporuka u smislu članka 4. stavka 1. Zakona o PDV-u. Nadalje, Zakon o fiskalizaciji (Narodne novine, broj 89/25) u dijelu u kojem stupa na snagu 1. siječnja 2026. propisuje da je izdavatelj eRačuna dužan izdati eRačun za tuzemne transakcije koje obavlja primatelju eRačuna, osim ako je izuzet od obveze izdavanja računa prema posebnom zakonu. Tuzemna transakcija je isporuka koju izdavatelj eRačuna obavlja primatelju eRačuna i koja podliježe oporezivanju hrvatskim PDV-om, neovisno o tome je li oslobođena ili oporeziva PDV-om, te svaki predujam primljen od primatelja eRačuna prije obavljene isporuke, pod uvjetom da su izdavatelj i primatelj eRačuna porezni obveznici sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Slijedom navedenog, obveza izdavanja eRačuna postoji za tuzemnu transakciju, do koje dolazi u trenutku zamjene višenamjenskog vrijednosnog kupona za dobra ili usluge. Prema odredbama Zakona o fiskalizaciji u dijelu koji stupa na snagu 1. rujna 2025. propisano je da se obveznikom fiskalizacije računa smatra obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak te obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit. Prema navedenom Zakonu obveznik fiskalizacije računa dužan je provoditi fiskalizaciju računa naplaćenog gotovinom, karticama, transakcijskim računom i na ostale načine prema odredbama spomenutog Zakona. Budući da kod prodaje odnosno izdavanja višenamjenskog vrijednosnog kupona ne dolazi do isporuke dobara ili usluga kupcu smatra se da nije došlo do prometa u krajnjoj potrošnji sukladno odredbama Zakona o fiskalizaciji te se posljedično neće primjenjivati odredbe Zakona o fiskalizaciji vezane za fiskalizaciju računa. Ovim putem napominjemo, kada dođe do isporuke dobara ili usluga kupcu, za koje se izdaju računi koji se naplaćuju u prometu u krajnjoj potrošnji, odnosno kod plaćanja vrijednosnim kuponom, tada je obveznik fiskalizacije za iste dužan provesti postupak fiskalizacije računa.

Kada govorimo o fiskalizaciju u krajnjoj potrošnji (B2C segment) obveznici primjene su obveznici poreza na dohodak i poreza na dohodak od samostalne djelatnosti. Stoga OPG koji istovremeno nije obveznik poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti nije obveznik fiskalizacije u krajnjoj potrošnji. Međutim, ako je OPG obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili obveznik poreza na dobit glede fiskalizacije u krajnjoj potrošnji primjenjuje izuzeće od obveze izdavanja računa prema odredbama OPZ-a i izuzeće od fiskalizacije računa. Izuzeće se kod ovih OPG-a odnosi samo na prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima. U ostalim prometima u krajnjoj potrošnji ovaj OPG obveznik je i izdavanja računa i provedbe fiskalizacije računa. Napominjemo da OPG koji je obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti ili obveznik poreza na dobit ako izdaje račun drugoj osobi koja se smatra primateljem eRačuna, a ne postoji izuzeće od obveze izdavanja računa, mora izdavati eRačune i provoditi fiskalizaciju izdanih eRačuna. Isto tako navedeni OPG se smatra primateljem eRačuna. Obrtnici, obveznici poreza na dohodak, dužni su izdavati eRačune (ako su u sustavu PDV-a od 1.1.2026., a ako nisu onda od 1.1.2027.), te primati eRačune i provoditi fiskalizaciju eRačuna sukladno odredbama Zakona o fiskalizaciji. Zakonom o fiskalizaciji propisano je da su obveznici fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji: obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti prema propisu kojim se uređuje porez na dohodak te obveznik poreza na dobit prema propisu kojim se uređuje porez na dobit. Člankom 64. Općeg poreznog zakona propisano je izuzeće od obveze izdavanja računa za promet koji se odnosi na prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima, a člankom 4. Zakona o fiskalizaciji propisano je za navedeni slučaj izuzeće od obveze fiskalizacije u krajnjoj potrošnji. Ako se ne radi o propisanom izuzeću, porezni obveznik je dužan izdavati račune te provoditi fiskalizaciju u krajnjoj potrošnji (B2C segment poslovanja), ako se radi o poreznom obvezniku upisanom u sustav PDV od 1. siječnja 2026. postoji obveza izdavanja, primanja i fiskalizacije eRačuna u segmentu B2B poslovanja te fiskalizacije u segmentu B2G za tuzemne transakcije. Obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i obveznici poreza na dobit te proračunski i izvanproračunski korisnici koji nisu upisani u sustav PDV-a od 1. siječnja 2026. moraju zaprimati i fiskalizirati primljene eRačune, a od 1. siječnja 2027. morat će izdavati te fiskalizirati izdane eRačune. Dakle, pod navedenim uvjetima odnosi se na obrtnike te porezne obveznike po osnovi obavljanja djelatnosti obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

Prema Zakonu o PDV-u, ako je izdan račun koji sadrži PDV, a nije obavljena isporuka dobara ili usluga, ne nastaje obveza obračuna PDV-a ako se izdani račun stornira. Stoga, ako se ponuda koristi kao zamjena za račun, odnosno sadrži sve elemente računa i ne stornira se, nastaje obveza obračuna PDV-a iako nije obavljena isporuka. Fiskalizacija pratećeg dokumenta primjenjuje se od 1. travnja 2020. godine na temelju važećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Napominjemo da Zakon o fiskalizaciji ne sadrži odredbe o fiskalizaciji pratećeg dokumenta, čime bi se postojeće odredbe prestale primjenjivati od 1. rujna 2025. Skrećemo pozornost da Zakon o fiskalizaciji (članak 29.) propisuje da ako iz bilo kojeg poslovnog razloga obveznik fiskalizacije računa prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, dužan je na njemu istaknuti »OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN«. Dakle navedeno se odnosi samo na krajnju potrošnju.

Zakon o fiskalizaciji u dijelu izdavanja i zaprimanja eRačuna i fiskalizacije istih ne utječe na dosadašnje knjiženje i vođenje računovodstva. Razmjena eRačuna i fiskalizacija istih vrši obavlja se programskim rješenjem.

Sukladno odredbama Zakona, u trenutku izdavanja računa u B2C segmentu poslovnica mora biti prijavljena u Sustav za fiskalizaciju. Međutim, ukoliko se radi o povremenim isporukama mišljenja smo da bi bilo ispravnije prijaviti poslovnicu samo u trenutku izdavanja takvog računa. Napominjemo da je obveznik fiskalizacije slobodan u načinu određivanja što se smatra poslovnim prostorom. Primjerice može kao poslovni prostor za takve radnje definirati prostor svog računovodstva ili mjesto gdje izdaje takve račune. Kao radno vrijeme navest će podatak kada uobičajeno radi na izdavanju računa.

Ako se radi o isporukama, odnosno obavljenim uslugama kupcima pravnim osobama iz inozemstva ne obavlja se fiskalizacija eRačuna obzirom da se obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji odnosi isključivo na tuzemne transakcije obavljene između izdavatelja eRačuna i primatelja eRačuna sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u RH. Slijedom navedenog Zakon o fiskalizaciji ne propisuje obvezu izdavanja i fiskalizacije eRačuna za transakcije obavljene poduzetniku koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u RH. Napominjemo da su odredbe Zakona o fiskalizaciji propisane za porezne obveznike na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno predmet fiskalizacije je promet gotovinom, karticama, transakcijskim računom i ostali načini prema odredbama Zakona o fiskalizaciji obveznika fiskalizacije u Republici Hrvatskoj. Nadalje, promet u krajnjoj potrošnji je izdavanje računa od strane obveznika fiskalizacije računa prema građanima odnosno potrošačima, neovisno o načinu naplate, ako ovim Zakonom nije uređeno drukčije. Budući da se ovdje ne radi o prometu o krajnjoj potrošnji tada ni ne postoji obveza fiskalizacije računa u navedenom slučaju.

Ako nije proknjižen račun koji je odbijen ne knjiži se niti storno računa.

Odgovor: Radi se o milisekundama.

X509.Signature.Algorithm

Da. Obveznici fiskalizacije u krajnjoj potrošnji trebaju fiskalizirati sve račune koji se izdaju građanima bez obzira na način plaćanja. Naime, fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji od 1. siječnja 2026. godine proširuje se na plaćanja transakcijskim putem. Da. Trebate fiskalizirati izlazne račune prema gostima.

Obveznik fiskalizacije 2.0 može imati više pristupnih točaka odnosno informacijskih posrednika za izdavanje i zaprimanje eRačuna te fiskalizaciju istih. Međutim, može imati samo jednu krajnju adresu (URL) objavljenu u AMS-u za jedan identifikator. U AMS-u porezni obveznik može imati objavljeno više identifikatora.

Izdavanje eRačuna u B2G segmentu je propisano Zakonom o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, dok je u B2B segmentu izdavanje i zaprimanje eRačuna propisano Zakonom o fiskalizaciji. Glede fiskalizacije i eIzvještavanja eRačuna, Zakon o fiskalizaciji odnosi se i na B2B i B2G segment. B2G i dalje ide obvezno u konačnici preko FINA servisa. Fina će za svoje korisnike doraditi dio kojeg trenutno nema u B2G a bit će u B2B. To je fiskalizacija i eIzvještavanje. Također sustav će se morati doraditi i obzirom na primjenu KPD-a.  Trenutno u B2G se koristi CPV koji nije obvezno polje. B2B je opširniji nego B2G, te će B2G trebati doraditi da obuhvati i one komponente koje su propisane za B2B a nisu propisane za B2G.

Za izdavanje i zaprimanje eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji nije bitan način plaćanja. Ali bitno je da se radi o tuzemnoj transakciji, kako je u prethodnim pitanjima već navedeno. Ako se radi o B2B segmentu i tuzemnoj transakciji, a laća se gotovinom, tada je propisan čl. 39. Zakona o fiskalizaciji kao izuzetak, te se tada uz navođenje OIB-a kupca može provesti fiskalizacija 1.0 i izdati „mali“ račun. Ako se radi o transakciji u B2B segmentu, preko transakcijskog računa, tada se mora izdati i zaprimiti eRačun i isti fiskalizirati u F2.0.

Upute za korištenje FiskAplikacije objavit će se na Internet stranicama do 27.8.2025. Korisničke upute će biti dostupne u sklopu FiskAplikacije, koja će biti dostupna od 01.09.2025. i tada će se moći doći do Korisničkih uputa, ali navedena aplikacija se ne testira jer je produkcijska aplikacija i podaci će se puniti od 01.01.2026. kada krene razmjena eRačuna i slanje fiskalizacijskih poruka. Od 01.09.2025. funckionalnost aplikacije za porezne obveznike je Administracija – putem koje će porezni obveznik: Odobriti Adresu (identifikator) za zaprimanje eRačuna putem FiskAplikacije kojoj se pristupa putem ePorezne Dodatna ovlaštenja za Fiskalizaciju (uključuje i eIzvještavanje) putem FiskAplikacije kojoj se pristupa putem ePorezne

Kod prefakturiranja (koje kao takvo nije roba ili usluga) prefakturiraju se određeno dobro ili usluga. Dobro ili usluga koja se prefakturira navodi se na računu pod šifrom proizvoda na koje se odnosi odnosno usluge koja se pruža. Pri tom je važno odrediti KPD u odnosu na djelatnost poduzetnika. Dakle primjerice kod prefakturiranja troškova u sklopu usluge iznajmljivanja prostora kao KPD odabire se ona oznaka koja se odnosi na najam.

Ne, kad se radi o tuzemnim transakcijama između poduzetnika (B2B segment) izdaju se eRačuni u strukturiranom elektroničkom obliku (xml formatu) sa svim elementima u skladu s člankom 36. Zakona o fiskalizaciji. Samo eRačun koji je izdan prema odredbama Zakona o fiskalizaciji smatra se vjerodostojnom ispravom te se svi izdani i zaprimljeni eRačuni moraju čuvati u izvornom obliku do kraja razdoblja za pohranu eRačuna Zakonom o fiskalizaciji predviđena je iznimka (članak 39.) kada u B2B segmentu umjesto izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna MOŽE doći do izdavanja računa i primjene fiskalizacije računa kao za račune u krajnjoj potrošnji. Navedeno se odnosi isključivo na mogućnost kada se račun plaća sredstvima – gotovinom ili karticama pri čemu će izdavatelj računa primijeniti novu xml shemu (koja će biti objavljena na stranicama Porezne uprave) te u njoj dostaviti i OIB primatelja računa u Sustav za fiskalizaciju. Zakonom o fiskalizaciji predviđena je iznimka (članak 39.) kada u B2B segmentu umjesto izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna MOŽE doći do izdavanja računa i primjene fiskalizacije računa kao za račune u krajnjoj potrošnji. Navedeno se odnosi isključivo na mogućnost kada se račun plaća sredstvima – gotovinom ili karticama pri čemu će izdavatelj računa primijeniti novu xml shemu (koja će biti objavljena na stranicama Porezne uprave) te u njoj dostaviti i OIB primatelja računa u Sustav za fiskalizaciju. Ovo se odnosi samo na plaćanja karticom ili gotovinom.

Prema Zakonu o fiskalizaciji uspostavlja se lista identifikatora poreznih obveznika. Lista identifikatora poreznih obveznika je lista kojoj se pristupa putem poveznice na Javnom portalu Porezne uprave, a sadrži podatke o primateljima eRačuna dostavljene web-servisom putem metapodatkovnog servisa kako bi obveznici mogli razmijeniti eRačun.

U B2B razmjeni eRačuna, Predračun nije potrebno fiskalizirati u sklopu fiskalizacije 2.0. Po uplati potrebno je izdati račun za predujam ili račun ovisno o isporuci proizvoda ili usluge.

Predračun (Proforma invoice), je neobvezujući dokument koji se koristi kao ponuda prije sklapanja posla. Nije knjigovodstveni dokument i nema učinak računa u smislu Zakona o PDV-u i Zakona o računovodstvu. U smislu odredbi Zakona o PDV-u po predračunu odnosno ponudi ne nastaje obveza obračuna PDV-a. Predračun je pojam preuzet iz EU norme i koristi se ako postoji potreba za njegovim korištenjem.

U dijelu pitanja odnosi li se prijava poslovnog prostora i na fiskalizaciju 2.0 odgovor je da se ne odnosi. U dijelu fiskalizacije 2.0. podatak o poslovnom prostoru prikazuje se u u fiskalizacijskoj poruci (čl. 48.) kao dio broja računa/radi ispravnog određenja načina numeriranja broja računa, ali se poslovni prostor ne treba prijavljivati kroz sustav ePorezna.

Razlozi oslobođenja i polja u koja se upisuju opisani su u Specifikaciji osnovne uporabe eRačuna s proširenjima. U skladu s člankom 48. stavkom 2. Zakona o fiskalizaciji napomene sadržane u eRačunu bitne za obračun PDV-a prema propisu o PDV-u dostavljaju se kao podatak u xml shemi prema EU normi.

Prema Zakonu o PDV-u, porezni obveznik obvezan je, izdati račun za svaki predujam primljen prije obavljene isporuke dobara te za svaki predujam primljen od drugog poreznog obveznika ili pravne osobe koja nije porezni obveznik prije završetka obavljanja usluga. S tim u vezi izmjenama i dopunama Pravilnika o PDV-u od 1. siječnja 2026. propisat će se postupanje s računima za predujam, na način da se pri isporuci dobara odnosno obavljanju usluge izdaje račun u kojem se zaračunava cjelokupna isporuka, odnosno obavljena usluga, a račun za predujam se stornira. U slučajevima kada obveznik fiskalizacije za buduću uslugu ili robu od kupca (građanina) uzima predujam, dužan je provesti postupak fiskalizacije računa i kupcu odmah izdati fiskalizirani račun bez obzira na način plaćanja. Napominjemo da se fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji od 1. siječnja 2026. prema Zakonu proširuje na sve oblike plaćanja, stoga će fiskalizaciji računa podlijegati i računi u krajnjoj potrošnji koji se naplaćuju na transakcijski račun. Dakle, za djelatnost koja se odvija u više faza prodaje ili usluživanja za istog kupca, odnosno pruža se uzastopno niz prodaja ili usluživanja, po dovršetku prodaje ili obavljenoj usluzi, obveznik fiskalizacije računa provodi novi postupak fiskalizacije računa i izdaje novi fiskalizirani račun umanjen za prethodni postupak fiskalizacije i izdan fiskalizirani račun po primljenom predujmu.

Zakonom o fiskalizaciji predviđena je iznimka (članak 39.) kada u B2B segmentu umjesto izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna može doći do izdavanja računa i primjene fiskalizacije računa kao za račune u krajnjoj potrošnji. Navedeno se odnosi isključivo na mogućnost kada se račun plaća sredstvima – gotovinom ili karticama pri čemu će izdavatelj računa primijeniti novu xml shemu te u njoj dostaviti i OIB primatelja računa u Sustav za fiskalizaciju. Navedeno odgovara postojećoj praksi da se na maloprodajnom mjestu traži OIB kupca. Međutim, u tom slučaju nije više moguće izdati eRačun jer se za jednu transakciju može izdati samo jedan račun i shodno tome provesti pripadajući postupak fiskalizacije.

Izdavanje i primanje eRačuna se vrši samo za tuzemne transakcije. Tuzemna transakcija je isporuka koju izdavatelj eRačuna obavlja primatelju eRačuna i koja podliježe oporezivanju hrvatskim PDV-om, neovisno o tome je li oslobođena ili oporeziva PDV-om, te svaki predujam primljen od primatelja eRačuna prije obavljene isporuke, pod uvjetom da su izdavatelj i primatelj eRačuna porezni obveznici sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Ako nije obavljena isporuka tada ne postoji obveza izdavanja računa. Načelno se napominje da carinska deklaracija nije račun za isporuku nego isprava kojom se zahtijeva stavljanje robe u određeni carinski postupak.

Prema članku 38. Zakona o fiskalizaciji izdavatelj eRačuna dužan je izdati eRačun za tuzemne transakcije koje obavlja primatelju eRačuna, osim ako je izuzet od obveze izdavanja računa prema posebnom zakonu. Izdavatelj računa koji neovisno o tome što je izuzet od obveze izdavanja eRačuna prema stavku 2. članak 38. Zakona o fiskalizaciji izda račun, obvezan ga je izdati kao eRačun sa svim obvezama koje proizlaze iz odredbi toga Zakona.

U navedenom slučaju potrebno je imati programsko rješenje koje omogućuje izdavanje računa u krajnjoj potrošnji i provedbu postupka fiskalizacije računa. Napominjemo da je u navedenom slučaju potrebno prijaviti i poslovnicu. Razlike u provedbi postupka, obvezama i programskom rješenju između fiskalizacije računa i fiskalizacije eRačuna prikazano je na plakatu USPOREDBA FISKALIZACIJE U KRAJNJOJ POTROŠNJI I FISKALIZACIJE ERAČUNA. https://porezna.gov.hr/fiskalizacija/api/dokumenti/46

Smatramo da bi se usluge smještaja (sa uključenim pansionskim obrocima), boravišna pristojba i konzumacija iz restorana knjižena na sobu kao jedna stavka, ali i polupansion trebale evidentirati pod KPD oznakom 55.10.00 (Usluge hotelskog i sličnog smještaja). Uz napomenu da KPD oznaka 55.10.10 ne postoji. Svaka stavka na računu iako može imati različiti opis, može imati istu KPD oznaku koja se odnosi na uslugu koja se pruža, a što je u ovom slučaju usluga smještaja u hotelu pa će tako polupansion imati istu oznaku kao i konzumacija hrane i pića u restoranu knjižena na sobu, ali će se u opisnom dijelu razlikovati. Za najam dvorane za sastanke potrebno je odabrati KPD oznaku 68.20.02 Usluge iznajmljivanja i upravljanja vlastitim nestambenim nekretninama ili nestambenim nekretninama uzetim u zakup (leasing).

Podatke za eIzvještavanje može dostavljati 1 ili više Pristupnih točaka, a na Poreznom obvezniku je da svim tim točkama dodijeli ovlaštenje u FiskAplikaciji.

Da, možete imati jednu PT za nemogućnost slanja, a drugu PT za naplatu i odbijanje.

Datum izdavanja računa je onaj datum kad je račun izdan. Ako je račun izdan 18. srpnja, nije moguće kao datum izdavanja napisati npr. 16. srpanj. Napominje se da u skladu s člankom 79. stavkom 1. Zakona o PDV-u račun mora sadržavati, među ostalim, datum izdavanja računa i datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma u računu za predujam, ako se taj datum može odrediti i razlikuje se od datuma izdavanja računa.

Odgovoreno pod 95.8.

nU samom dokumentu vam pišu pravila na koji način radite resolving, poglavlje 5.3.

Preduvjet za dostavu podatka o naplati je fiskaliziran izlazni eRačun. Stavlja se Datum naplate

Općenito proces samoizdavanja računa podrazumijeva da primatelj šalje u ovom slučaju eRačun izdavatelju. I primatelj i izdavatelj zadržavaju svoj odnos tako da je račun i dalje izdan u ime izdavatelja te se podrazumijeva da postoji prethodni dogovor dviju strana o takvom način izdavanja konkretno eRačuna i o način razmjene. Znači u tom slučaju primatelj eRačuna koristi poslovni proces 12 Osnovnog modela računa (prema EU normi) i fiskalizira podatke o zaprimanju koji se u FiskAplikaciji prikazuju i na strani izdavatelja i na strani primatelja. Izdavatelj kao što se i navodi dalje ispunjava svoje zakonske obveze neovisno od obveza primatelja eRačuna. Dakle, primatelj eRačuna ne koristi sustav izdavatelja eRačuna.

Način određivanja slijednosti određuje sam porezni obveznik u internom aktu u kojem je samostalno odredio što se smatra poslovnim prostorom, a što naplatnim uređajem. Utvrđeno pravilo slijednosti potrebno je primjenjivati kod svih izdanih računa. Porezni obveznik može sam odlučiti hoće li odvojeno voditi račune za inozemne kupce i račune za domaće kupce.

Izdavatelji i primatelji eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji su porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu koji je upisan u registar obveznika PDV-a. Obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti te obveznici poreza na dobit, kao i tijela državne uprave, jedinice područne i lokalne samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezni su od 1. siječnja 2027. izdavati i primati te fiskalizirati eRačune neovisno što nisu obveznici PDV-a.

Odgovoreno pod 95.5

Obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji odnosi se isključivo na tuzemne transakcije obavljene između izdavatelja eRačuna i primatelja eRačuna sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u RH. Slijedom navedenog Zakon o fiskalizaciji ne propisuje obvezu izdavanja i fiskalizacije eRačuna za transakcije obavljene poduzetniku koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište u RH.

Odgovoreno pod 95.6.

Izdavatelji i primatelji eRačuna prema Zakonu o fiskalizaciji su porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu koji je upisan u registar obveznika PDV-a. Obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti te obveznici poreza na dobit, kao i tijela državne uprave, jedinice područne i lokalne samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezni su od 1. siječnja 2026. primati i fiskalizirati eRačune neovisno što nisu obveznici PDV-a.

Odgovoreno pod 95.4.

Tehnički je omogućeno da se uz eRačun kao dodatna popratna dokumentacija pošalje i privitak, a sukladno Specifikaciji osnovne uporabe eRačuna s proširenjima koja je objavljena na web stranici Porezne uprave. Postupanje vezano za popratnu dokumentaciju nije se mijenjalo Zakonom o fiskalizaciji. Knjigovodstvene isprave koje nisu eRačun čuvaju se i dalje na način i u rokovima propisanima Zakonom o računovodstvu te Općem poreznom zakonu.

Prema odredbama Zakona o fiskalizaciji iznajmljivači u turizmu nisu obveznici fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji. Međutim, ukoliko su u sustavu PDV-a onda imaju obvezu da u B2B segmentu izdaju, zaprimaju i fiskaliziraju eRačune. Napominjemo da su obveznici razmjene eRačuna i fiskalizacije 2.0, fizičke osobe obveznici poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, ali ne i osobe koje dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatnosti. Primjerice, u obvezi razmjene eRačuna neće biti porezni obveznik koji dohodak od iznajmljivanja kuća, stanova, soba i postelja turistima utvrđuje na način propisan za samostalne djelatnosti (temeljem poslovnih knjiga), a ni građani koji imaju odobrenje za pružanje usluga u turizmu te im se dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, osim ako su u sustavu PDV-a.

Ako udruge nisu u sustavu PDV-a, niti su obveznici poreza na dobit, iste nisu u obvezi izdavanja niti primanja eRačuna u smislu odredbi Zakona o fiskalizaciji. Udruge koje nisu u sustavu PDV-a, niti su obveznici poreza na dobit, nisu obveznici fiskalizacije izdavanja računa niti izdavanja i primanja eRačuna u smislu odredbi Zakona o fiskalizaciji. Moramo napomenuti da iz pitanja nije jasno što se konkretno željelo pitati.

Obveznik koji naplaćuje putem transakcijskog računa u B2C segmentu, a koji je prijavio poslovni prostor prema odredbama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom nije dužan ponovno izvršiti prijavu poslovnog prostora iz članka 16. toga Zakona, osim ako je došlo do promjene podataka. Ako obveznik u B2C segmentu nije prema ZFPG  prijavio poslovni prostor, a naplaćuje putem transakcijskog računa tada je dužan prijaviti poslovni prostor od 1. siječnja 2026.

Da, prema Zakonu o fiskalizaciji porezni obveznik sa sjedištem, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu koji je upisan u registar obveznika PDV-a, dužan je izdavati eRačune u B2B segmentu. Fizička osoba koja je upisana u registar obveznika PDV-a radi najma poslovnog prostora mora u B2B segmentu izdavati eRačune i fiskalizirati ih.

Zakon o fiskalizaciji u B2B segmentu se primjenjuje na eRačune izdane sa 01.01.2026. nadalje. Prema Općem poreznom zakonu knjigovodstvo se mora voditi u skladu s propisima i na način da stručna treća osoba može u primjerenom roku steći pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okončanjem poslovnih događaja. Nadalje isprave koje služe za knjiženje smatraju se urednim kad se iz njih nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme sastavljanja i materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je sastavljena. U skladu s navedenim, datum računa je datum kada se stvarno izdaje račun, a prihod se priznaje kada su za navedeno stvoreni uvjeti u skladu s priznavanjem prihoda prema računovodstvenim standardima ili drugim propisima. Ako se u opisanom slučaju račun izdaje nakon 1. siječnja 2026. porezni obveznik izdaje eRačun koji fiskaliziraju izdavatelj eRačuna i primatelj eRačuna. Ako je datum izdavanja računa u siječnju 2026. nije moguće kao datum izdavanja računa navesti prosinac 2025. neovisno o tome što je isporuka obavljena u 2025. Za isporuke obavljene u prosincu 2025. obveza obračuna PDV-a nastaje u razdoblju oporezivanja kad je isporuka obavljena a prijavljuje se u prijavi PDV-a za prosinac 2025.

Oznaka je li obveznik fiskalizacije računa u sustavu PDV-a ili nije smatra se elementom računa odnosno dio je podatkovnog skupa poruke u xml shemi koji se odnosi na B2C segment te se kao takav podatak dostavlja u fiskalizacijskoj poruci u Sustavu za fiskalizaciju kod provedbe fiskalizacije računa.

Ako se usluge i proizvodi evidentiraju putem mjernih instrumenata, iste ne podliježu obvezi fiskalizacije budući da se mogu učinkovito pratiti putem mjerljivih veličina, ako se govori o računima u krajnjoj potrošnji odnosno o primjeni Fiskalizacije 1,0.

Izdavatelj eRačuna dužan je u Sustav za fiskalizaciju do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec dostaviti podatke o eRačunima za koje je izvršena naplata u prethodnom mjesecu. Prema članku 73. Zakona o fiskalizaciji ne dostavljanje podataka o naplati eRačuna ili ne dostavljanje u propisanom roku predstavlja lakši prekršaj. Nije predviđen servis za dohvat podataka o naplati. Svi podaci bit će izloženi u FiskAplikaciji.

Nije jasno pitanje, ali pretpostavljamo da mislite na članak 48. stavka 3. Zakona o fiskalizaciji, kojim je propisano da fiskalizaciju eRačuna za izdani eRačun izdavatelj eRačuna dužan je provoditi odvojeno od postupka razmjene eRačuna u trenutku izdavanja eRačuna, a u slučaju samoizdavanja računa najkasnije pet radnih dana nakon što je eRačun izdan. Napominjemo da se radi o programskom rješenju koje šalje fiskalizacijsku poruku odmah u trenutku izdavanja eRačuna. Ako zbog tehničkih razloga ili prekida internetskih veza nije moguća fiskalizacija eRačuna, obveznici fiskalizacije dužni su najkasnije u roku od pet radnih dana, računajući od dana kada je došlo do tehničke nemogućnosti ili prekida internetske veze, provesti postupak fiskalizacije eRačuna.

Smatramo da se predložena šifra 47.92.20 može koristiti u ovom slučaju. Nije moguće razgranati KPD na vlastite šifre.

Svako ovlaštenje biti će vidljivo u FiskAplikaciji, te će se uvidom u FiskAplikaciju provjeriti tko je ovlašten za što u procesu Zakona o fiskalizaciji.

Izdavatelj računa određuje KPD oznaku proizvoda kojeg prodaje i fakturira, ovisno o djelatnosti za koju je registriran (proizvođač iz primjerice područja C za proizvode prerađivačke industrije, trgovac iz područja G itd.). No, ako primjerice proizvođač fakturira proizvod koji nije njegova proizvodnja, koristit će oznaku iz područja G (jer nije proizvođač konkretnog proizvoda) bez obzira je li registriran za obavljanje djelatnosti trgovine.

Ne. Izdavatelj eRačuna ne odgovara za neizdavanje eRačuna ako se eRačun ne može izdati primatelju računa zbog nedostupnosti identifikatora u AMS-u. U tom slučaju može se izdati račun u papirnatom obliku, a u Sustav za fiskalizaciju dostavljaju se podaci putem postupka eIzvještavanja iz članka 51. Zakona o fiskalizaciji.

Prema Zakonu o fiskalizaciji obveznici razmjene eRačuna osim obveznika koji su u sustavu PDV-a, su i obveznici poreza na dobit kao i tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika, a nisu upisani u registar obveznika PDV-a. Ukoliko spadate pod neku od navedenih kategorija obveznika razmjene eRačuna, tada ste dužni osigurati razmjenu i fiskalizaciju eRačuna prema odredbama Zakona o fiskalizaciji.

Dodatne usluge koje se odnose na uslugu koju pružate mogu se označiti KPD oznakom usluga veleprodaje, ali se u opisnom dijelu (nazivu artikla) može pobliže naznačiti na što se točno odnosi npr. prijevoz. Navedeno može biti navedeno na računu kao zasebna stavka ili dio stavke samog proizvoda koji se isporučuje (fakturira) ovisno o tome je li isto uključeno u cijenu ili se zasebno ugovara. Prema tome, odabir konkretne KPD oznake (kad nije u pitanju društvo kojem je djelatnost prijevoz) ovisi o proizvodu kojeg fakturiraju kupcu a unutar područja G – usluge trgovine na veliko i malo i odjeljka 46 – usluge trgovine na veliko.

Budući da se internetske doznake novca smatraju alternativom za papirnate metode poput platnih naloga, a kupci mogu uplatiti novac elektroničkom debitnom karticom ili kreditnom karticom pri čemu predmetni način plaćanja daje mogućnost kupcu online plaćanja s jednog računa na drugi, ali i mogućnost kartičnog payment gateway-a, navedeni način se smatra plaćanjem gotovinom.

Minimum koji mora biti zadovolje je propisan, a vi u svojim ugovorima ste slobodni propisati dodatne detalje. Navedeno se može koristiti kao dodatna klasifikacija uz CG, vi ste slobodni navoditi broj klasifikacija koliko želite i koliko vam je potrebno.

Provedba postupka fiskalizacije računa u krajnjoj potrošnji te provedba postupka fiskalizacije eRačuna predstavljaju dva različita postupka koji se razlikuju u načinu provedbe, ali i obuhvatu podatka te stoga zahtijevaju različita programska rješenja. Fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji provodi se samo na strani izdavatelja računa. U postupku izdavanja računa dostavlja se fiskalizacijska poruka Poreznoj upravi. Porezna uprava vraća potvrdu u obliku Jedinstvenog identifikatora (JIR-a) te naplatni uređaj nastavlja postupak izdavanja računa na način da je na računu vidljiv JIR, ali i QR kod u kojem je između ostalog sadržan podatak o JIR-u. Fiskalizacija eRačuna je postupak koji se provodi odvojeno od postupka izdavanja i zaprimanja eRačuna. Fiskalizaciju provode i izdavatelj i primatelj eRačuna izdvajanjem podataka iz eRačuna i dostavom tih podataka kroz fiskalizacijsku poruku Poreznoj upravi. Porezna uprava vraća i izdavatelju i primatelju eRačuna potvrdu o zaprimljenoj poruci. S obzirom da je postupak izdavanja i zaprimanja eRačuna odvojen od postupka fiskalizacije, u eRačunu nema elemenata iz fiskalizacije.

Nije, preduvjet da radite kao Informacijski posrednik je da uspješno prodjete testiranje putem Portala za testiranje sukladnosti i dostavite zakonom propisanu dokumentaciju (Zakonu o Fiskalizaciji (NN89/2025) da bi bili Informacijski posrednik.

Odabir na koji će način poduzetnik iskazivati proizvode na računu na njegovoj je poslovnoj odluci te uvođenje eRačuna ne bi trebalo imati utjecaja na izmjenu i samih stavaka računa. Popusti mogu biti ili na razini stavke računa ili na razini računa. nOvisno o navedenom obveznik mora odabrati BG-20 za popust na razini dokumenta ili BG-27 za popust na razini stavke. Za detalje potrebno je konzultirati Specifikaciju osnovne uporabe eRačuna s proširenjima.nNavedeno treba razlikovati od naknadnih odobrenja i popusta kada se izdaje vrsta dokumenta odobrenje šifre 381 te se provodi poslovni proces P9 u kojem slučaju nema KPD oznaka uz stavku računa.

U skladu s odredbama norme o eRačunu EN16931 vizualizacija eRačuna (odnosno „human readable version“ mora pokazati sve podatke iz xml-a.

KPD oznaku je potrebno odrediti prema djelatnosti koju poduzetnik obavlja. Za detaljnije informacije možete se obratiti DZS-u.

Zakon o fiskalizaciji se sastoji od pet dijelova. Drugim dijelom je propisano izdavanje računa u krajnjoj potrošnji (B2C şegment) i postupak fiskalizacije računa, a u trećem dijelu je propisano izdavanje eRačuna i fiskalizacija eRačuna. Članak 4. Zakona odnosi se na račune u krajnjoj potrošnji i tu su navedena izuzeća od obveze fiskalizacije za krajnju potrošnju. U slučajevima kada je porezni obveznik oslobođen od obveze izdavanja računa prema općem ili posebnom propisu, a ipak izda račun u krajnjoj potrošnji (građanima), tada je obvezan za izdani račun provesti i postupak fiskalizacije računa sa svim obvezama koje proizlaze iz odredbi Zakona koje se odnose na fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji (B2C segment).

Obveznici koji izdaju i primaju eRačune dužni su iste čuvati prema pravilima o urednom vođenju računovodstva, što je propisano propisima o računovodstvu. FIskalizacijskom porukom dostavlja se izdvojeni set podataka, a ne cijeli eRačun. Porezna uprava ne raspolaže svim podacima eRačuna.

Ne. Fiskalizacija 2.0 vrši se u B2B i B2G segmentu prema Zakonu o fiskalizaciji, dok se fiskalizacija 1.0 izvršava u B2C segmentu, odnosno na promet u krajnjoj potrošnji.